I prema članku 9. GDPR-a su prikupljanje i svaka daljnja obrada takvih osobnih podataka zabranjeni, osim ako je prethodno ispunjen jedan od uvjeta iz članka 9. stavka 2. GDPR-a, odnosno, u slučaju iz ovog članka u medijima bi to bila izričita privola pojedinca.

Postoji i još jedan pravni temelj prikupljanja podataka o političkom opredjeljenju, kada je takva obrada nužna za uspostavu, ostvarivanje ili obranu pravnih zahtjeva, što u ovom slučaju iz medija to nije.

Naime, banke prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/17, 39/19) moraju posebno procijeniti rizike kada je njihov klijent politički izložena osoba.

A politički izložena osoba prema tom zakonu jest osoba koja djeluje ili je djelovala u posljednjih 12 mjeseci na istaknutoj javnoj dužnosti.

Ne postoji pravna obveza prikupljanja podataka o političkom opredjeljenju, pa se samim time otvara pitanja temeljem čega banka zahtijeva takav podatak od svog klijenta.

A pri tom ga i uvjetuje da otkrije takve osjetljive podatke o sebi u trenutku kada traži da mu banka vrati njegov novac koji mu bankomat nije dao.

Mislimo da bi AZOP mogao ovdje štošta reći i pored svog mišljenja objavljenog ovdje:

https://azop.hr/obrada-osobnih-podataka-u-financijskom-sektoru/

Članak o slučaju u medijima je na ovom linku:

https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/4-kantuna/zadraninu-bankomat-pojeo-sto-kuna-kad-ih-je-zatrazio-natrag-morao-je-popuniti-formular-kojim-je-banka-pitala-njegovo-politicko-opredijeljenje-1081282