EDPB (European Data Protection Board) kao središnje EU tijelo za zaštitu podataka donijelo je 29.01.2020. Smjernice o obradama podataka kroz video uređaje, koje su dostupne na ovom linku:

https://edpb.europa.eu/sites/edpb/files/files/file1/edpb_guidelines_201903_video_devices.pdf

Pisali smo o ovoj temi mnogo puta, kao i o javnom savjetovanju koje je trajalo 2019. godine.

Izdvajamo samo dio vrlo zanimljivih smjernica koje moramo uzeti u obzir početi držati, a zasigurno će i AZOP svoje odluke i rješenja usklađivati s ovim okvirom Smjernica:

 

  • GDPR se ne primjenjuje na "fake cameras", odnosno, na kamere koje to nisu
  • snimanje s velike visine može spadati pod GDPR režim ukoliko se identificirati može pojedina osoba
  • Kamere u vozilima kao pomoć pri parkiranju ne spadaju pod GDPR ukoliko se njima ne prikupljaju podaci o registracijama drugih vozila ili identificiraju osobe koje prolaze pored
  • Video nadzor u kućne ili privatne svrhe ne spada pod GDPR ali, pod uvjetom da se radi isključivo u okviru privatnog ili obiteljskog života i da se pri tom ne rade objave snimki na internetu.
  • Također, ukoliko privatni ili kućni video nadzor kontinuirano snima i pohranjuje snimke javne površine ili je usmjeren na površinu izvan privatnog posjeda, GDPR se primjenjuje
  • Video nadzor unutar privatnog posjeda mogao bi se smatrati privatnom ili kućnom svrhom ukoliko postoji određena osobna povezanost sa snimljenom osobom, ako se snimanje ne provodi redovito ili opsežno što implicira drugačiju svrhu snimanja i ukoliko ne utječe štetno na snimanu osobu
  • Ako turist pokazuje svoje snimke s ljetovanja svojim prijateljima i obitelji i ne objavljuje ih na internetu, smatra se kućnom svrhom obrade i ne potpada pod GDPR
  • Biciklist snima svoju vožnju kamerom i koristi je samo za kućne svrhe, ne spada pod GDPR
  • Video nadzor pokriva vlastito dvorište i snimke se pohranjuju. Dvorište je ograđeno i razumno samo članovi obitelji mogu ući u dvorište. Radi se o kućnoj uporabi video nadzora, pod uvjetom da perimetar kamere ne obuhvaća javni prostor ili susjedne posjed
  • Ukoliko video nadzor po svojim parametrima spada u GDPR režim, tada se mora dokazati da je opravdan s obzirom na legitimni interes vlasnika video nadzora, opravdanu svrhu i s obzirom na prava snimljenih osoba, statistikama ili dokazima o incidentima
  • Ukoliko vlasnik nove trgovine želi instalirati video nadzor radi sprječavanja provala, mora moći dokazati da postoji ozbiljna mogućnost vandalizma u tom području, za razliku od banaka, zlatarnica ili benzinskih postaja
  • Prije postavljanja video nadzora mora se dokazati da druge mjere u svrhu sprječavanja vandalizma nisu učinkovite, kao npr. podizanje ograde, angažiranje fizičke zaštite, portira, bolje rasvjete, sigurnosnih uređaja, protuprovalnih vrata i prozora i sl.
  • Ako restoran želi instalirati video nadzor u sanitarnom prostoru radi provjere čistoće sanitarija, to je zabranjeno
  • Ako se koristi tzv. dash cam u vozilu za npr. svrhe dokumentiranja prometne nesreće, kamera ne smije kontinuirano pohranjivati snimke prometa i osoba uz prometnice (moramo priznati da nam je ovo nejasno)
  • Snimane osobe moraju razumno očekivati da se u nadziranom prostoru vrši video nadzor, nije dovoljno samo staviti obavijest o video nadzoru
  • Privole zaposlenika za video nadzor nisu primjenjive niti u skladu s GDPR-om
  • Ukoliko želimo staviti video snimke pojedinca na Internet, potrebna nam je njegova privola
  • Ukoliko se dogodi prometna nesreća na parkiralištu pod video nadzorom, snimke mogu služiti u svrhu dokazivanja činjenica o nesreći, ali se nikako ne smiju objavljivati na internetu
  • Ako je trgovina snimila provalnika i krađu, može tu snimku dati policiji
  • Ako trgovina ima snimku temeljem koje opravdano sumnja na neku nezakonitost, može je predati policiji
  • Video snimke osoba koje nose naočale ili koriste kolica ne smatraju se posebnim kategorijama osobnih podataka
  • Međutim, video snimke koje otkrivaju kojoj političkoj opciji osoba pripada, kakvog je zdravstvenog stanja osoba i tko pripada sindikatu, predstavljaju posebne kategorije podataka
  • Video nadzor koji pokriva objekt crkve ne predstavlja prikupljanje posebnih kategorija podataka, odnosno, podataka o vjerskim uvjerenjima
  • Poslodavac ne smije koristiti snimke video nadzora za identifikaciju štrajkača
  • Privatna tvrtka želi koristiti video sustav s prepoznavanjem lica za svrhe identifikacije putnika na aerodromu i mora imati privolu pojedinca s izdvojenim prolazima za osobe koje su dale prethodnu privolu, kako se video nadzorom ne bi prikupljali biometrijski podaci ostalih osoba koji ne pristaju na takvu obradu biometrijskih podataka
  • Privatna tvrtka želi omogućiti ulaz u tvrtku video sustavom s prepoznavanjem lica i mora u tu svrhu imati izričite privole pojedinaca i osigurati alternativne i manje invazivne načine praćenja ulazaka u zgradu. Po nama se korištenje tehnologije prepoznavanja lica za ovu svrhu ne isplati jer zaposlenici imaju pravo ne dati svoju privolu, a time i skupa investicija propada
  • Hotel je ugradio sustav video nadzora s prepoznavanjem lica radi prepoznavanja dolaska VIP osobe koja je dala prethodnu izričitu privolu. Ukoliko sustav prikuplja biometrijske podatke i drugih osoba koje nisu dale privolu, tada nije zakonit

Moramo priznati da će ovo područje regulacije uslijed evolucije tehnologija koje koriste video snimke morati biti kontinuirano unaprjeđivano